Akio Toyoda

Predsjednik tvrtke TOYOTA

Tokio – Akio Toyoda razmišlja o budućnosti – o dalekoj, dalekoj budućnosti – dok predvodi Toyota Motor korporacijom kroz veoma promjenjivu automobilsku industriju.

Veliki rizik, kako kaže predsjednik Kompanije, je ne raditi ništa i misliti da je 2050. godina veoma daleko.

Pripremati se za novu eru predstavlja mnogo više od ličnog ponosa. Kao unuk osnivača Kompanije i sin prethodnog predsjednika Kompanije, Toyoda je odlučan da nastavi uspješnu 80-ogodišnju tradiciju proizvođača automobila na uzlaznoj putanji. Ali promjena vremena znači i izmjenu taktike, čak i za globalnog konkurenta kakav je Toyota.

Toyota mnogo ulaže u razvoj novih tehnologija, od vještačke industrije i robotike do električne industrije. Najbolji Japanski proizvođač automobila također traži i nove partnere, ne samo u okviru veoma naprednih start up-ova, već i u okviru stare konkurencije poput Mazde i Suzukija. Možda danas ovi zadaci mogu donijeti gubitak profita, ali oni predstavljaju ulaganje u budućnost.

Uz posredstvo prevodioca, 61-godišnji Toyoda je 29. oktobra razgovarao sa Hans Greimelom iz Asia Editora o budućim usmjerenjima Kompanije, načinu zadržavanja automobila interesantnim za vožnju i teretu porodičnog imena.

P: Imate istoriju izazova u Toyoti, počevši od stvaranja Gazoo online poslovanja polovnih vozila tokom 1990-tih godina. Kako uspjevate da radite sve to kao predsjednik Kompanije?

O: Svi zaposleni (u Toyoti) vjeruju da obavljaju posao na pravi način, ali da se svijet mijenja.

Kada smo stvorili Gazoo, ja sam samo bio šef odjela. Predložio sam da mora da postoji bolji način poslovanja. Zbog moje izjave, suočio sam sam se sa velikim otporom. Obilazeći servise ovlaštenih partnera, kako bih vidio kako oni rade svoj posao, vidio sam veliki broj vozila koja su postrojena, ali se samo na malom broju stvarno i radilo.

Kada sam spomenuo da servisne radionice predstavljaju samo parking mjesta, zaposleni su bili ljuti zbog te izjave.
Samo zato što sam pričao o tome, naišao sam na otpor. Zbog toga, pričam o agendi kao da sam Jedi protiv Imperije. Sada, ja sam predsjednik kompanije, ali su moja osjećanja i dalje ista. I dalje se osjećam kao Jedi, kao kada sam bio na poziciji šefa odjela. Činjenica je da je predsjednik Toyote osoba koja razmišlja na taj način, kao i Jedi, kako bih želio da i investitori razumiju.

Znači i dalje se osjećate kao Jedi?

Da. Iako možda nema presedana, verujem da uvijek postoji bolji način. Živeći sa vizijom da uvijek postoji bolji način, nadam se da motivišem sve zaposlene u Toyoti da prihvate nove izazove.

Zašto ste podijelili Toyotu u male podkompanije prošle godine?

Kada smo prodali više od 10 miliona jedinica, pomislio sam da to što smo toliko veliki postaje slabost za Toyotu. Morali smo da se pobrinemo da to pretvorimo u snagu. Svaki region ima različite kupce, različite linije i različite pristupe.

Želio sam da ljudi koji imaju najveću strast i znanje za određeno područje ili region, donose odluke za to područje. Sada u Toyoti ulažemo velike napore da je najbolja osoba, prava osoba pozicionira tako da može najbolje da upravlja.

Na primjer, imamo kompaniju za sportske automobile Gazoo Racing, koja se fokusira na uzbudljive sportske automobile. Takođe, imamo komercijalnu kompaniju koja se fokusira na radna vozila. A za nove generacije, za ekološki prihvatljiva vozila, imamo naprednu kompaniju za istraživanje i razvoj.

Nakon početka, vidjeli smo da nam nedostaju neke stvari. Na primjer, nismo imali kompaniju koja se bavi novonastalim tržištem. Tako da smo ih dodali. Sada imamo dobro izvještavanje o cijelom svijetu.

Koji je najveći rizik sa kojim se Toyota može suočiti u narednih 30 godina?

Misliti da je 2030. ili 2050. godina daleko u budućnosti, a ne činiti ništa je najveći rizik. Ipak, imamo dosta stvari koje treba uraditi. Mnoge stvari. Svijet se mijenja. Automobili se mijenjaju i ako smo zadovoljni samo onim što je sada, mislim da će se rast Toyote zaustaviti.

Kako Toyota može da planira toliko unaprijed?

Osnivači kompanije, uključujući i mog dedu, zapravo nisu uživali ni u jednom od plodova svojih napora prije nego što su umrli. Sa stavom "Hajde da to uradimo", ta grupa je pretvorila Toyota grupu u današnjeg proizvođača automobila, a to je ogromna transformacija. Zahvaljujući njihovim naporima, mi, koji danas radimo u Toyoti, uživamo beneficije.

Nekoliko decenija od danas, kako će nas buduće generacije procijeniti? To će biti određeno izazovima koje sada imamo. Da li želim da kažu da su oni koji su radili u Toyoti prije njih rasipali sva sredstva? Ili želim da kažu, da sada imaju koristi od njihovog napornog rada? Neki ljudi koji sada rade za Toyotu biće tu i oko 2050. godine. I siguran sam, da bi ti ljudi željeli da osiguraju održiv razvoj.

Kada ste 2009. postali predsjednik Kompanije, skoro nikada niste pričali o svojoj porodici. Sada više nego ikada govorite o porodici i odgovornosti koje Vaše ime nosi. Zašto?

Moje prezime je nešto što sam krio većinu svog života. Počeo sam da koristim svoje ime kao izraz moje individualnosti. Dosta iskustava je doprinijelo tome. Kongresne rasprave, na primjer. Rekao sam tada da su svi automobili imali moje ime na njima. Rekao sam to, jer sam mislio da ljudi slušaju ono što govori vrh kompanije, ali sam želio da svijet zna ko daje komentare.

Zatim je bilo moje iskustvo sa Paraolimpijancima. Oni su zaista optimistični i sjajni borci. Pretvorili su svoj hendikep u svoje lične snage. Kada sam to primjetio, shvatio sam da treba da koristim svoje ime kao izraz individualnosti.

Da li postoje stvari koje možete da uradite kao predsjednik, samo zato što je Vaše ime Toyoda?

Postoje određene stvari koje mogu da uradim, samo zato što nosim ovo ime. Uključujući Tokio Motor Show. Prvu konferenciju je vodio Izvršni potpredsednik Didier Leroy. Mnogi su se pitali zašto se predsjednik Kompanije nije pojavio u gradu u kojem je nastao Tokio Motor Show?

Ali, kada je gospodin Leroy, kao neko ko ne priča japanski, prisustvovao konferenciji već od prvog dana, smatrao sam da će to najbolje predstaviti Toyotu kakava je danas. Raznolikost.

Sve više unosite svoju ličnost u Kompaniju i u automobile. Da li je ovo dio strategije za borbu za veću komfornost automobila?

Tako je. Postoji toliko konkurenata, bilo u autonomnoj vožnji ili električnim vozilima. Pojavljuju se novi proizvođači, posebno u zemljama u razvoju. Čak Dyson kaže da želi da proizvede ekološki prihvatljiv automobil. Zatim tu su Apple i Google.

Dakle, neko sa autoindustrijskom pozadinom treba da se fokusira na vozila koja osvajaju ljubav i naklonost svojih korisnika, jer se suočavaju sa izazovom nove mobilnosti.

Kako će vozila izgledati u 2030-toj i 2050-toj godini?

Ne znam. U 2030-toj i 2050-toj godini, volio bih da budem tamo. Ali vozila u tom vremenu možda neće imati točkove ili upravljač. Možemo samo da zamišljamo takve stvari. U Japanu, svoj automobil nazivamo „voljeni automobil“. Čak i u 2050-toj godini povezanost između automobila i vozača će biti nalik prijateljstvu ili će imati neku sličnu vrstu odnosa.

Saznajte više o Toyoti

Naša politika E-privatnosti

Kolačiče na našoj stranici koristimo kako bi vam osigurali bolju uslugu. Ako ste s time zadovoljni nastavite normalno koristiti ovu stranicu, ili saznajte kako upravljati kolačićima.